Sv.-Dujam-Sajam-cvijeća-07-05.2006
DIOKLECIJANOVA PALAČA nije samo izvanredan antički spomenik nego i nacionalno i svjetsko dobro. Zajedno sa kasnijom srednjovjekovnom dogradnjom ona čini vrijedan arheološki i povijesno-umjetnički kompleks i zato je 1979.godine uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Oko 300-te godine dao ju je sagraditi rimski car Dioklecijan i u njoj boravio nakon povlačenja sa prijestolja pa sve do smrti.

Svojim oblikom nalikuje kastrumu-vojnom logoru, a po svojoj kompoziciji nosi u sebi elemente carske vile, helenističkog grada i vojnog logora. Cijeli prostor palače bio je podijeljen na dva dijela. U sjevernom dijelu bile su zgrade za carsku stražu-vojsku, poslugu, za spremišta i sl. Južni raskošniji dio palače bio je namijenjen carskoj obitelji.

Od dviju glavnih okomitih ulica Cardo je vodila na Peristil, centralni, otvoreni prostor ispred careva stana na čijoj se lijevoj strani nalazio carev mauzolej, danas katedrala sv. Dujam, a s desne strane Peristila nalazila su se tri hrama: Jupiterov, Venerin i Kibelin.

Peristil, središnji dio palače je bio namijenjen caru Dioklecijanu. Crvena boja granitnih stupova naglašava ceremonijalnu funkciju. Caru se pristupalo sa obožavanjem, klečeći se ljubilo skute njegova grimiznog plašta ili se pred njim padalo ničice.
Palača je pravokutna građevina( oko 215 * 180 m) s četiri velike kule na uglovima, vratima (zlatna, srebrna, mjedena i željezna)na svakoj od četiri strane i sa po četiri manje kule na zidovima. Donji dio zidina, današnji podrumi Dioklecijanove palače nastali su radi izravnavanja južnog dijela palače sa sjevernim i bez ikakvih su otvora, dok je gornji kat rastvoren monumentalnim trijemom na jugu i hodnicima sa velikim lučnim prozorima na ostalim trima stranama.

Podrumi su i danas puni života. U njima se redovite organiziraju kiparske i slikarske izložbe, izvode se kazališne priredbe, a posebice plijeni ljepotom Međunarodni sajam cvijeća.